Pridružujući se globalnoj inicijativi koju je pokrenulo Međunarodno udruženje za volonterski angažman (IAVE – International Association for Volunteer Effort), Akcelerator društvenih promjena – Zid (ADP-Zid), crnogorska organizacija koja gotovo tri decenije sistematski razvija kulturu volontiranja i članica IAVE-a skoro dvije decenije, obavještava o kritičnom stanju u kojem se volontiranje u Crnoj Gori danas nalazi.
Volontiranje je u srži civilnog djelovanja. To je slobodan izbor pojedinca da svoje vrijeme, znanje i vještine, bez materijalne koristi, stavi u službu zajednice. Volontiranje je oblik aktivnog građanstva, izraz solidarnosti i jedan od najsnažnijih mehanizama za izgradnju društvenog povjerenja i kohezije.
Volontiranje je, prije svega, aktivizam. To je svjesno i namjerno djelovanje za opšte dobro.
To, na žalost, nije ono što se danas u Crnoj Gori sve češće podrazumijeva pod pojmom „volonter“.
Volontiranje, prema međunarodno prihvaćenim principima i važećem Zakonu, podrazumijeva:
- slobodnu volju – pojedinac sam bira da se angažuje;
- nematerijalnu prirodu – bez plate, naknade ili druge imovinske koristi;
- opšte dobro – korist za zajednicu, a ne za poslodavca ili profit;
- organizovanost – kroz programe neprofitnih organizacija ili neformalnih grupa, sa jasnom svrhom za opštu dobrobit društva;
- dopunsku, a ne zamjensku ulogu – volonter nikada ne smije zauzeti mjesto profesionalno angažovanog osoblja niti popuniti sistematizovano radno mjesto.
Volontiranje se mjeri uticajem na zajednicu i društvenom vrijednošću koju stvara, a ne brojem ugovora. U Crnoj Gori se posljednjih godina urušava suština volontiranja. Volonterski angažman se sve češće tretira kao:
- pripravnički staž;
- način sticanja „radnog iskustva“ za buduće zaposlenje;
- besplatna radna snaga u javnim ustanovama, ministarstvima, u profitnim privrednim društvima.
Ova praksa nije izolovana, ona je sistemska. Medicinske sestre i ljekari rade „kao volonteri“ u zdravstvenim ustanovama. Mladi ljudi obavljaju poslove u institucijama na osnovu ugovora o volonterskom radu, privatne kompanije koriste „volontere“ kao zamjenu za radnike. U najvećem broju slučajeva, te aktivnosti ne ispunjavaju ni jedan princip volontiranja. Riječ je o radu bez adekvatne finansijske nadoknade i bez radničkih prava.
Pojedine javne institucije, ministarstva i preduzeća odbijaju da podijele podatke o broju i prirodi volonterskih angažmana koje sprovode, što dodatno ukazuje na razmjere problema. Dok jedan segment pravnog sistema definiše volontiranje kao građanski doprinos, drugi ga sistematski pretvara u zamjenu za rad. Dominantno, zbog nedostatka radne prakse kao zakonske osnove za sticanje iskustva i vještina potrebnih za ulazak i pozicioniranje na tržištu rada.
Nadležne institucije su kao ključni indikator za mjerenje sprovođenja politike volontiranja u Crnoj Gori prepoznale broj volontera i broj ugovora o volonterskom radu. Suočili smo se tokom prethodnih 8 mjeseci sa nesaradljivošću institucija jer one, koristeći se mehanizmom slobodnog pristupa informacijama, dominantno odbijaju ovakvu vrstu zahtjeva. Ovaj pokazatelj je istovremeno nerealan i suštinski besmislen. Ugovori o volontiranju imaju smisla samo kod dugoročnog volontiranja, dok je najveći dio volonterskog djelovanja kratkoročan i vezan za konkretne aktivnosti u zajednici. Akcija Let’s Do It Montenegro iz 2018. okupila je preko 12.000 volontera u jednom danu – niti je bilo moguće, niti je imalo bilo kakvog smisla, potpisivati 12.000 ugovora.
Volontiranje se ne mjeri brojem papira. Mjeri se:
- uticajem aktivnosti na zajednicu i društvenu koheziju, i
- ekonomskom vrijednošću volontiranja na nacionalnom nivou, u skladu sa preporukama Međunarodne organizacije rada (ILO).
Pretvaranjem volontiranja u neplaćeni rad doprinosi se urušavanju jednog od stubova demokratskog društva. Razlika između rada i volontiranja je suštinska:
- Rad je razmjena – znanje, vještine i trud daju se za novac po jedinici vremena, pravo, status. Rad je regulisan ugovorom o radu, sa jasnim pravima i obavezama utvrđenim radnim zakonodavstvom.
- Volontiranje je poklon – darivanje svog znanja, vještina i vremena zajednici za opšte dobro, bez očekivanja materijalnih benefita. Volontiranje je čin solidarnosti i aktivnog građanstva, gest povjerenja u zajedničko djelovanje.
Kada institucija ili kompanija angažuje „volontere“ na poslovima koje bi inače obavljao profesionlci, ne dobija se više volontera već se dobija manje radnih prava, manje radnih mjesta i manje povjerenja građana u sistem. Istovremeno, volonteri postaju žrtve stigme „onih koji rade za džabe“, čime se ruši i motivacija za buduće dobrovoljno djelovanje.
Volontiranje je vidljivi izraz evropskog građanstva, generator društvenog kapitala i ključni faktor socijalne kohezije. Tretirati ga kao neplaćeni rad direktno je u suprotnosti sa principima Evropske unije i podriva Evropski stub socijalnih prava. Bez suštinske reforme postojeće politike volontiranja, Crna Gora neće moći vjerodostojno da zatvoriti Poglavlje 19 – Socijalna politika i zapošljavanje.
Ova inicijativa poziva Vladu Crne Gore, resorna ministarstva, lokalne samouprave, poslodavce, medije i sve građanke i građane Crne Gore da podrže sljedeće zahtjeve:
- Jasno odvojiti volontiranje od rada, pripravništva i stručnog osposobljavanja – u zakonu i u praksi.
- Ukinuti pravne odredbe koje volontiranje tretiraju kao „radno iskustvo“ ili kao osnov za napredovanje u službi (čl. 215 Zakona o unutrašnjim poslovima, čl. 95 Zakona o zdravstvenoj zaštiti i srodne odredbe).
- Premjestiti težište politike volontiranja iz domena rada u domen civilnog društva i aktivnog građanstva, uz suštinsku, a ne formalnu saradnju sa organizacijama civilnog društva koje godinama razvijaju ovu oblast.
- Uvesti mjerenje uticaja i ekonomske vrijednosti volontiranja prema preporukama ILO, umjesto mehaničkog brojanja ugovora i volontera.
- Uspostaviti mehanizme za prepoznavanje i sankcionisanje zloupotrebe volonterskog angažmana u javnim ustanovama, političkim partijama i privrednim društvima, uz transparentno izvještavanje o broju i prirodi volonterskih angažmana koje sprovode državne institucije.
- Otvoriti javni dijalog o ulozi volontiranja u izgradnji aktivnog i solidarnog društva, uz puno uključivanje organizacija sa dugogodišnjim iskustvom u oblasti razvoja volonterstva.
Akcelerator društvenih promjena – Zid (ADP-Zid) poziva sve organizacije civilnog društva, akademsku zajednicu, medije, javne institucije i pojedince koji prepoznaju vrijednost volontiranja kao građanskog djelovanja da se priključe ovoj inicijativi jer volontiranje je glasni glas zajednice!
