Edin Koljenović ispred Regionalne kancelarije za saradnju mladih iz Podgorice je istakao da se kao regionalna struktura trude da se na različitim nivoima bave pitanjima i rješavanju politika koje se tiču mladih u regionu. Takođe je istakao da, prekogranični projekat WB6 je prepozanao važnost volontiranja, odnosno približavanju mladih u region, povećanju njihovog iskustva kroz mobilnost i razne prilike koje imaju kroz volenterske programe. Projekat je dizajniran sa posebnom pažnjom i tu se može prepoznati najvažniji činioci koji se bave ovim pitanjima. Pravi iskorak svih prgrama desiće se kada budu imali regionalno povezivanje i uvezivanje i da je to nivo na koje se može ostaviriti pun potencijal.

Milena Šćepanović ispred Asocijacije za demokratski prosperitet – Zid je istakla i da u doba pandemije, na projektu je aktivno rađeno. Realizovane su tri online radionice, na temu dizajniranja programa za prekogranične razmjene mladih, a mladi su uzeli aktivno učešće u kreiranju istih. Pilot faza razmjena trebala bi da krene na proljeće 2021. godine, dok bi stvarna faza trebala da počne na ljeto 2021. godine. Takođe, u pripremi je i web platforma, na kojima će moći da se nađu sve relevantne infromacije kada govorimo o volontiranju.

Marija Janković iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija je kazala da usvajanje zakona o volonterizmu bi podstaklo da veći broj građana, slobodno vrijeme koristi u društveno korisne svrhe, pomažući onima kojima je to najpotrebnije. Ona je rekla da je pripremljen novi prijedlog zakona o volontiranju koji je u nadležnosti Ministarstva finansija i socijalnog staranja.

“To znači da smo na putu da ispravimo jednu nepravdu iz vremena kada je normativni okvir za volonterizam bio vrlo restriktivan i kada se volontiranje tretiralo kao vid radnopravnog odnosa”, navela je Janković.

Ona je poručila da se nada da će taj zakon uskoro biti usvojen i da će volonterizam kao horizontalno pitanje, bez obzira na to u čijoj je primarnoj nadležnosti, postaći veći broj građana da svoje slobodne vrijeme koriste u društveno korisne svrhe, pomažući onim kojima je to najpotrebnije.

“Pravi primjer jeste misija ADP Zida, jer je to inicijativa koja doprinosi sve većem građanskom aktivizmu i solidarnost čini sve vidljivijom”, rekla je Janković.Ona je navela da volonterske aktivnosti imaju sve veću ulogu u sticanju potrebnih vještina za tržište rada i socijalnu inkluziju marginalizovanih grupa.

Katrina Berišaj iz volonterskog kluba Giminazije “25 maja” kazala je da volonterizam treba posebno potencirati u vrijeme krize koje je zadesila čitav svijet. “Pandemija je promijenila volonterizam i sada je veoma rizično uključiti onoliki broj djece koje bi smo mi željeli da uključimo u aktivnosti”, navela je Berišaj. Ona je poručila da bi trebalo raditi na onlajn sistemu i na tome da se okupi neki manji broj ljudi za manje aktivnosti.

Jelena Vlahović, koordinatorka volonterskog kluba iz Bara je istakla, da su volonteri i tokom pandemije bili uključeni u volontiranje, kroz online model. Istakla je da je nužno umrežavanje aktera u zajednici i da je neophodno raditi na tome.

Vesna Lakuš iz NVO Naše doba kazala je da se volonterizam obično vezuje za mlade ljude. Govoreći o starim ljudim i njihovom odnosu prema volonterizmu, Lakuš je navela da sa jedne strane stari ljudi su korisnici, a sa druge imaju one koji su sposobni i imaju vremena da volontiraju. “Iz našeg iskustva ima starijih kojima je nazamislivo da nešto rade džabe, a ima i onih koji žele da budu korisni, ali nemaju takav kapacitet da bi mogli da osmisle neku komplikovaniju aktivnost”, pojasnila je Lakuš.

Ona je dodala da ima mnogo i onih koji bi mogli nakon penzije da se angažuju u stvarima koje bi im bile interesantne. “Za stare ljude je idealno da budu uključeni u volonterizam, ali ne da budemo uključeni u prvim redovima, već u nekoj sporednoj ulozi”, zaključila je Lakuš.